Misleći Beograd je danas pokazao da i bez veće medijske najave ume da sazna da mu je došao u posetu jedan od najuticajnijih filozofskih pisaca u svetu.
Dvorana Kulturnog centra Beograda je bila tesna da primi sve koji su želeli da vide i čuju Slavoja Žižeka (59).
Misleći Beograd je danas pokazao da i bez veće medijske najave ume da sazna da mu je došao u posetu jedan od najuticajnijih filozofskih pisaca u svetu.
Dvorana Kulturnog centra Beograda je bila tesna da primi sve koji su želeli da vide i čuju Slavoja Žižeka (59).
On je stigao u Srbiju da bi promovisao svoju knjigu Ispitivanje realnog u izdanju novosadske Akademske knjige, prenosi Tanjug.
Rešenje je bilo postavljanje razglasa da bi svi koji su došli, barem, čuli njegovo predavanje naslovljeno Boj se bližnjeg kao što se bojiš sebe samog.
Predavanje sa odgovorima na pitanja publike, koja su smela da budu samo filozofskog karaktera, trajalo je dva puna sata a da niko nije odlazio, a zatim je mogao da se vidi i dokumentarni film Perverznjakov vodič kroz bioskop u kome je glavni akter Žižek.
Urednik knjige Radoslav Koprivica predstavio je gosta rekavši da je profesor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, predavao je na više od 50 najuglednijih univerziteta u svetu, ima 900 bibliografskih jedinica i više od 100 knjiga kao i da je " kupio" svoju ulaznicu u svetsku filozofsku elitu ispitivanjem odnosa filozofije i psihoalanize i analizom subjekta i subjektivnosti.
Žižek je započeo razgovor konstatacijom da je stvarno srećan što je u Beogradu u kome je bio u vreme protesta 1996-97. godine i da to nije konvencionalna fraza.
Odmah se izvinio što će govoriti "nekom kombinacijom srpskog i hrvatskog jezika koju su stvorili slovenački političari na privremenom radu u Federaciji".
Predavanjem je želeo da iznese svoje stavove o filantropiji koja se danas pretvara u svojevrsnu antropofobiju i zato je je "onaj bližnji za razliku od hrišćanskog shvatanja toga pojma u stvari onaj drugi koji ugožava pojedinca", kazao je Žižek.
On je predavanje ilustrovao brojnim primerima iz života i duhovitim anegdotama tako da se ono pretvorilo u pravi performans brilijantog uma angažovanog intelektualca koji se bori protiv svakog neposrednog angažovanja (u političkom smislu).
Upozorio je publiku da ne "naseda" na floskule o neophodnosti "delovanja", već ju je pozvao da misli, što mnogi žele da izbace iz upotrebe, jer smatra da su misleći intelektualci potrebniji nego ikada.
Žizek je izveo i veoma argumentovanu kritiku svakog oblika ideološkog mišljenja i to se nije odnosilo samo na sve vidove totalitarizama već i na danas vladajuće liberalističke ideologije (individualizam, ljudska prava, dobročinstvo...).
NAPOMENA:
Komentari ne odražavaju stav redakcije Popboksa već je ono što je u njima napisano isključivo stav autora komentara.
Da bi vaš komentar bio objavljen potrebno je da bude vezan za sadržinu teksta, odnosno da predstavlja mišljenje o objavljenom tekstu.
Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare, kao ni one čijim bi se objavljivanjem prekršio Zakon o javnom informisanju.
Ukoliko nam u komentaru ukažete na činjeničnu, gramatičku, slovnu, tehničku i sl. grešku, bićemo vam zahvalni i prosledićemo informaciju odgovornima u redakciji, ali taj komentar nećemo objaviti.
Komentare koji se tiču uređivačke politike nećemo objavljivati, sve predloge (i zamerke, pohvale...) koje imate možete nam poslati e-mailom.
Komentari